Koliko smo srećni?

Nije ništa novo ako se kaže da danas novac pokreće svijet i ljude. Sve što se dešava i radi se radi pod stimulacijom novca. Novac je uzrok što tražimo drugi posao, što studiramo nešto što nam se ne sviđa, čak i što se ženimo.

Na žalost je tako. U suštini ljudi i ne razmišljaju o tome već jednostavno tako žive, jer ih je sistem tome naučio još dok su bili djeca. Tako da umjesto da smo naučili da se divimo nekom prizoru mi danas težimo da punimo bankovne račune.


Pun novčanik može da kupi sreću, ali ne može da obezbijedi poštovanje, pokazala je najnovija studija. Istraživači su ispitali 136 000 ljudi iz 132 zemlje širom svijeta o tome šta ih čini srećnim i da li se osjećaju poštovano. Otkrili su da se stepen sreće i zadovoljstva povećava zajedno sa visinom prihoda, ali da ljudi bez obzira na imovinsko stanje i dalje najviše žele da steknu poštovanje porodice i prijatelja.

Život u kući snova, automobil o kojem ste oduvijek sanjali i milioni u banci ne mogu nas spriječiti da i dalje pokušavamo da nadmašimo naše najbolje prijatelje i komšije kada je bogatstvo u pitanju. Ukoliko oni imaju veću kuću, skuplji automobil i više nula na računu u banci - sve što imate
neće vam se činiti dovoljnim.

Rezultati četvorogodišnjeg ispitivanja javnog mnjenja agencije "Galup", pokazali su da su bogate zemlje uglavnom srećnije od siromašnih, a najsrećnija na svijetu je Danska, poslije koje slijede druge skandinavske zemlje. Od 155 zemalja koje su bile obuhvaćene ispitivanjem, BiH zauzela je 79-to mjesto. Da li je materijalni momenat presudan faktor za sreću?

Skandinavskim zemljama zaista dobro ide. Jedno od objašnjenja jeste da su njihove osnovne potrebe zbrinute na višem nivou nego u drugim zemljama. Kada pogledamo sve podatke, te osnovne potrebe objašnjavaju vezu između prihoda I blagostanja" - kazao je jedan od glavnih istraživača u "Galupu" Džim Harter".

A kako nama ide, to odavno znamo I jasno je kao dan. Pojam "blagostanje" za većinu naših građana mogao bi se podvesti u strani riječnik. Rezultatima ovog istraživanja iznenađeni su i sociolozi, ali ne solidnim rangiranjem, na koje priznajmo, nismo navikli, nego se čude kako se, imajući u vidu naš specifični mentalitet I duh, nismo našli u boljem društvu I bliže vrhu ljestvice najsrećnijih stanovnika planete. To potkrepljuju stručnim mišljenjem "da nemati ili imati dovoljno I mnogo, nije po definiciji uslov za sreću. Sa socijolozima se slažu i brojni građani koji kažu da zdravlje, ljubav, porodično zadovoljstvo I more malih stvari koje čine svakodnevicu, u poređenju sa materijalnim momentom, za njih je od neprocjenjive vrijednosti I čini istinsku sreću.

Na listi agencije "Galup" Srbija zauzima 91 mjesto I nalazi se iza Hrvatske I Crne Gore - najbolje rangiranih zemalja u okruženju koje su zajedno zauzele 61 mjesto, dok je Rumunija na 73 -em. Iza BiH I Srbije, manje srećne jesu I Makedonija - 96 mjesto, Mađarska I Albanija 103-će I Bugarska koja je u dnu liste ( na 137 mjestu). SAD su zauzele 14 mjesto, Velika Britanija 17-to, a Francuska tek 44-to, što ukazuje na to da novac ipak ne kupuje sreću, iako su istraživači to nagovijestili u predstavljanju rezultata.Najnesrećniji na svijetu su, prema ovom istraživanju, stanovnici Togoa, a na pretposljednjem mjestu je narod Burundija. Toliki tragičari, bar prema Galupovom istraživanju, ovaj put, nismo.