Koliko i šta čitamo?

Knjige, ovakve kakve su danas, pojavile su se tek u srednjem vijeku. Najbliži njima bili su svici papirusa. Listovi papirusa lijepljeni su jedan za drugim, i tako se dobijao dugačak svitak.

Listovi od tog materijala, ispisani su na jednoj strani, sječeni da budu iste veličine, a potom su na jednom kraju spajani kožnim kopčama i povezani u knjige.

Međutim, knjige nalik na današnje prvi put su napravljene, u srednjem vijeku. Srednjovjekovne knjige su većinom bile Biblije i ostali vjerski spisi. Iza toga su se pojavile i knjige s područja prava, medicine, prirodnih nauka, a još kasnije i nekoliko ljetopisa i romana.

Najveći broj knjiga u srednjem vijeku pisan je na latinskom jeziku. Danas knjige možete naći na skoro svakom ćošku, tržište je prepuno, ali da li nam je zaista danas do čitanja? Nekada je knjiga bila rijetkost, kada je bila dragocjena i samo privilegovani su imali pravo da je čitaju! Vremena su se mijenjala, čitaoci su hrlili u biblioteke i doslovno gutali svaki novi naslov, ali danas to i ne izgleda u potpunosti tako.

Članovi biblioteka su uglavnom osnovci i srednjoškolci i studenti koji su obavezni da čitaju lektire, a sve manje je onih koji dolaze i iz ljubavi prema knjigama i iste iznajmljuju .S razvojem medija,računara i interneta knjige su nekako ostale zanemarene, ali ipak da pisana riječ još ne umire dokaz je sve više članova biblioteka, kao i kupci najnovijih izdanja.

Da li se to knjiga pnovo vraća na velika vrata? Iz gradskih biblioteka poručuju da je to stanje koje se često mijenja, te postoje periodi kada čitaoci više čitaju, kao npr.zimi i ljeti, za vrijeme odmora i slično. Ali ipak su zadovoljni.

Poslednjih godina u bibliotekama se najviše čitaju bestseleri od Gijoma Musoa, Sidni Šeldona, Nore Roberts, Amande Kvik i drugi, dok se od domaćih izdvajaju Gordana Kuić, Mirjana Bobić - Mojsilović, Ljiljana Habjanović - Đurović, kao i novi romani Vesne Dedić - Milojević. I dalje su popularni romani Sofi Kinsele, Aleksandre Poter, Kendas Bušnel i drugih "ženskih" pisaca.

Poslednjih godina ekspanzije su doživjele i biografije poznatih ličnosti koje su takođe predmet čitanja. Ipak ne treba zanemariti ni klasike kome se čitaoci rado vraćaju poput Tolstoja, Puškina, Hemingveja, Andrića i drugih. Nikako ne treba zaboraviti ni najmlađe čitaoce za koje je upravo sada najbolji period da stvore čitalačke navike, a oni su i danas najvjerniji ostali Hari Poteru i braći Grim.

Ipak ukoliko nemate vremena da svratite do biblioteke, knjižare, sajma ili nekog drugog mjesta gdje možete pronaći neku dobru knjigu za čitanje, većina izdavačkih kuća ima svoje internet stranice na kojim možete pronaći najnovija izdranja, poručiti knjige ili možda pročitati odlomak neke od njih i lekše odlučiti da li je baš ta knjiga za vas. Čitati ili ne na vama je da odlučite!

U moru izdanja i novih naslova za svakoga se može pronaći po nešto, a možda je baš sada pravo vrijeme da uzmete knjigu u ruke i prekratite prve jesenje dane!!!





cafe lifestyle