Kada smo najsretniji?

Kad se govori o biološkom satu, prva pomisao je (ne)mogućnost začeća, nakon tridesete otkucaji biološkog sata postaju sve glasniji, a mnoge žene već osjećaju snažnu potrebu da se ostvare i kao majke. Iako savremen način života pomjera sve dalje godine do koje se i od žena i muškaraca očekuje da se konačno „skrase“, mnogi pak,naročito ako još nisu spremni udovoljiti očekivanjima okoline, osjećaju strah od zrelih godina.

Ipak, zrele godine ne zovu se uzalud tako. One sa sobom donose niz prednosti zbog kojih je nerijetko upravo to životno razdoblje mnogima najljepše. Životno iskustvo donijelo je mudrost, racionalnost i neopterećenost, a još ako je u podlozi svega financijska nezavisnost i zadovoljstvo u porodičnom okruženju, prelazak iz mladosti u zrelost i te kako može biti ispunjen srećom.

Istraživanja pokazuju da se životno zadovoljstvo smanjuje nakon dvadesete godine, ali pada otprilike do četrdesete godine života, pa se počinje lagano dizati. Nije tačno da su stariji ljudi manje sretni. Naprotiv, prema istraživanjima, ljudi su najzadovoljniji oko 55. godine života, a linija opet počinje padati nakon osamdesete godine života.

Između dvadesete i pedesete godine mnogo je izvora stresa koji utiču na kvalitetu života. Treba se dokazati na poslu, riješiti stambeno pitanje, odgojiti djecu… Pretpostavlja se da je ulaskom u šestu deceniju većina tih stvari već stavljena na svoje mjesto. Ne postoji formula sreće, jer sreća zavisi od načina na koji se odnosite prema životu, a to je individualno. Istraživanja su pokazala da su osobe koje su u životu usmjerene na novac, fizički izgled i popularnost, na kraju manje sretne od onih koje prednost daju emocionalnoj bliskosti, ličnom razvoju i pomaganju zajednici.


zdravlje