Cink-sve tajne cinka

Sve tajne cinka



U organizmu zdravog čovjeka cinka ima oko 0,003% (1,4 do 2,3 g) i liječnici preporučuju da odraslom čovjeku, u prosjeku treba dnevno 10 do 20 mg cinka.

Trudnica treba svakodnevno uzimati 30 mg cinka, dok je djetetu u razdoblju razvoja neophodno 10 mg cinka svakodnevno, a adolescentu 3,5 mg cinka. U ljudskom organizmu cinka ima u koži, kosi, krvi, kostima, noktima, jetri, bubrezima, gušterači, mišićima i drugim unutarnjim organima. Pa sad razmislite...uzimate li ga dovoljno?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Da li manjak cinka utječe na neplodnost?
Svakako. Najveća koncentracija cinka u organizmu nalazi se u testisima. To sve govori o važnosti cinka kod navedenog problema.


Kome je potrebno uzimanje cinka?
Doslovno svakoj osobi. Zbog generalnog manjka aktivnih tvari u hrani, cink, najvažniji mikro element u našem tijelu .


Djeluje li cink na povećanje imuniteta i zašto?
Cink je poznat, između ostalog, imuno regulator. Osim toga sudjeluje u preko 200 funkcija u organizmu. Neophodan za pravilan rast i razmnožavanje stanica, aktivno djeluje na imunitet. Potreban je za pravilan rad reproduktivnih organa, sudjeluje u razgradnji masnoća, učinkovito djeluje na pravilnu funkciju vida. Mikro element “cink” prijeko je potreban ljudskom organizmu. Njegovo biološko značenje mnogo je složenije nego značenje drugih mikro elemenata. Deficit cinka prvi put je ustanovljen 1961. g. u mladih ljudi u Iranu, kada je primijećeno da imaju povećanu glavu, da su niskoga rasta i smanjene seksualnosti. Dokazano je da su sve te negativne pojave bile posljedica nedostatka elementa cinka u prehrani i loše apsorpcije cinka iz hrane.

Funkcije cinka:
- Cink sudjeluje u procesima enzimogeneze i ima vrlo važnu ulogu u aktiviranju fermenata. Više od 200 vrsta fermenata u ljudskom organizmu ovisi o prisutnosti cinka. Cink ima ulogu katalizatora, aktivira ferment, regulira njegovu strukturu i neposredno sudjeluje u procesu stvaranja nukleinske kiseline i proteina. Sudjeluje u procesu dijeljenja stanica, njihova rasta i regeneracije.

- U ljudskom organizmu cink ima ogromnu ulogu u stvaranju hormona. Za adolescente u razdoblju rasta je od osobito važnog značaja i najvažniji je element u prehrani. Znanstvena su istraživanja pokazala da cink djeluje neposredno na stvaranje kolagenog tkiva i kostura. Dodatak cinka kod njegova manjka ubrzat će rast i razvoj adolescenta. Kliničko promatranje pokazalo je da je kod djece zbog deficita cinka bio usporen rast i razvoj, a kada se doda cink, uočen je pozitivan medicinski rezultat s poboljšanim efektom.
[You must be registered and logged in to see this image.]

- Cink ima važan značaj u normalnom funkcioniranju spolnih organa i održavanju seksualne sposobnosti na normalnoj razini. U organizmu muškarca cink je najkoncentriraniji u testisu i prostati. Kao mikro element cink je najzastupljeniji u spermi. Zato manjak cinka u mladih supružnika može izazvati neplodnost. Prema podacima medicinskih organizacija u Iranu, ustanovljeno je da deficit cinka u školske djece zaustavlja proces spolnoga sazrijevanja i smanjuje funkcionalnu aktivnost spolnih žlijezda.

- Cink je također važan element za održavanje i poboljšanje vida. Sadržaj cinka u ljudskim očima prilično je velik i može dostići 21,86 mg mol/g. U mrežnici oka ima puno cinka. Nedostatak cinka može izazvati pogoršanje vida i smanjenu adaptaciju u tami. U svakodnevnom životu treba obratiti posebnu pozornost na uzimanje i apsorpciju kalcija i cinka. To je vrlo važno za ljudsko zdravlje i preventivu za kratkovidnost.

- Cink utječe na osjećaj okusa i na tek. Elementi okusa nalaze se u slini i strukturna su tvar epitelnih stanica sluznice usne šupljine.

- Zbog deficita cinka nastaje hiperplazija (prejako razvijanje) i keratizacija (orožnjavanje) epitelnih stanica sluznice usne šupljine. Kao posljedica toga onečišćuju se otvori receptora okusa na jeziku i hrana se ne može okusiti. Čovjek gubi osjećaj okusa i, shodno tome i tek.


Znate li kojih je šest načina djelovanja cinka na imunitet?
- regulira funkciju fermenata koji sadrže metale;
- neophodan je za sintezu DNA, RNA i bjelančevina;
- regulira međusobne reakcije između stanica recipijenata i stanica koje se dijele, a također između stanica recipijenata i meta-stanica;
- prijeko je potreban za reguliranje transmisijske funkcije opni koje ovise o kalciju;
- neophodan je za bjelančevine funkcionalnih struktura, kao primjerice za bjelančevinu mikro kanala;
- manjak cinka loše djeluje na limfne stanice, jer izaziva pukotine.

Općenito se može reći da svi ti čimbenici koji utječu na proces razmnožavanja stanica, na sintezu bjelančevina, aktiviranje recipijenta, na aktivnost i kretanje stanica, utječu i na imunitet.


Cink u hrani
Cinka ima dosta u sjemenju sezama, oraščićima cedra i drugim vrstama sjemenja. Sjemenje žitarica ima mnogo više cinka nego rafinirani prehrambeni proizvodi. Međutim, prekomjerna količina kiselih soli biljnoga podrijetla i biljna kiselina u ljudskom organizmu, nakon spajanja s cinkom postaju zapreka za apsorpciju cinka u tankom crijevu. Nije zato čudno što se u zemljama u kojima su prehrambeni proizvodi pretežno biljnoga podrijetla, javlja deficit cinka. Bilo bi idealno educirati stanovništvo na uporabu mesnih proizvoda bogatih cinkom. Međutim, to je ograničeno zbog niskih prihoda stanovništva i vjekovnih navika u prehrani, pa bi stoga bilo najjednostavnije i najekonomičnije koristiti prehrambene dodatke s cinkom i na taj način nadoknaditi manjak cinka u prehrani.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Najbogatiji meso i školjke. Smatra se da se raznovrsnom prehranom može osigurati dovoljna dnevna količina cinka. Najbolji su prirodni izvori cinka meso (uključujući i crveno meso i perad, a osobito govedinu, puretinu i iznutrice) te ribe i drugi plodovi mora, osobito kamenice te drugi školjkaši, rakovi i tuna.

Značajni su izvori cinka mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i cjelovite žitarice. Premda je iskoristivost cinka iz biljne hrane znatno manja nego iz one životinjskog porijekla, nemojte zanemariti biljne izvore cinka: orašaste plodove, grašak, grah, soju i sojin “sir” tofu, pivski kvasac, pšenične klice, bundevine i druge sjemenke. Svakako obogatite prehranu što raznovrsnijim voćem i povrćem koje također sadrži cink.


Kako prepoznati nedostatak cinka?
Najčešći su simptomi nedostatka cinka suha i ogrubjela koža, beživotna kosa, krhkost i bijele mrlje na noktima, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, gubitak teka i tjelesne težine, smanjena prilagodljivost očiju na mrak, proljev, česte infekcije, otežano zacjeljivanje rana, kožne iritacije i poremećaji poput dermatitisa i akni... Mogući su i poremećaji rasta i razvoja, koncentracije i pamćenja, imuniteta i izmjene tvari te impotencija i neplodnost. Nedostatak cinka prije svega treba nadoknaditi prehranom, a tek potom razmišljati o eventualnom uzimanju preparata sa cinkom, i to samo prema savjetu liječnika i nutricionista.

Izvor teksta: Modni almanah