Kako se nosite sa stresom?

Pročitajte sledećih dvanaest izjava i obeležite slovo uz onu izjavu s kojom se slažete, odnosno koja odgovara vašem karakteru.


1. Kad me nešto izbaci iz takta, moram da iskažem ljutnju po svaku cenu. (A)

2. Kad mi u poslu ne ide najbolje, uprem dvostruku snagu da se izvučem iz problema. (B)

3. Moj godišnji odmor mora da sadrži mnogo akcije i avanture, volim samo nešto poput alpinizma ili raftinga. (A)

4. Ako me koleginica/ga moli za pomoć, ne mogu da je/ga odbijem, čak ni kad se gušim u svom poslu. (C)

5. Naporno mi je da se nosim s neprijatnim stvarima i najradije ih odgurnem što dalje od sebe. (B)

6. Kad primjetim da me neko ne poštuje dovoljno, razgovaram s tom osobom vrlo otvoreno i dajem joj do znanja s kim ima posla. (A)

7. Najbolje mogu da se isključim kad sam potpuno sam(a) i u dugoj šetnji u prirodi. (C)

8. Kad mi se žuri, a sedim u autu u dugoj koloni, dobijem poriv da vozim po trotoaru da bih što prije stigla do cilja. (A)

9. Bilo da krenem sa dijetom ili prestanem s pušenjem – uspjeću u bilo čemu. Ono što odlučim, to i ostvarujem. (B)

10. Ima dana kada mi jednostavno ništa ne ide od ruke. Nažalost, tu ionako ništa ne mogu da učinim. (C)

11. Jako me boli kad me kritikuju i potrebno mi je dugo vremena da to zaboravim. (C)

12. Za mene, biti uspešan znači, istrajnošću, snagom volje i radom, postići zadate životne ciljeve. (B)


Saberite koliko ste puta obeležili koje slovo. Zavisno od toga koje se slovo u vašim odgovorima najčešće ponavlja, pročitajte kako se nosite sa stresom. Ako su dva ili više slova jednako zastupljeni u vašim odgovorima, znači da se u vama krije više tipova reakcije na stres. Tada pročitajte savete za tipove koji su označeni vašim slovima i izaberite one koji najviše odgovaraju vašem temperamentu.


Rezultati testa:

• Najviše A: Nagli i naprasiti

Vaš emotivni život je vrlo intenzivan i osetljivi ste. Kako ste istovremeno srazmerno niskog praga tolerancije, usled emocionalnih opterećenja, reagujete temperamentno. Kad ste pod stresom, vrlo lako eksplodirate. Vašoj okolini tada nije lako s vama, a vama tada nimalo nije do šale. Vi ste osoba koja od sebe mnogo traži, i zato ste, nažalost, hronično preopterećeni poslom.


• Najviše B: Živčani

Na stres i opterećenje najčešće reagujete živčano. Kad vam nešto ne ide kako bi trebalo, hiljade stvari vam projuri glavom, postajete preosetljivi, plašljivi i preoprezni. Napetost vam oduzima energiju, oslabljuje vas umesto da vas gura napred. Usprkos tome, rado sebi namećete visoke ciljeve. Precenjujete svoje snage i ponekad se uplašite sopstvene hrabrosti. To ponovno predstavlja pritisak za vas, čini vas još nervoznijim i uplašenijim.


• Najviše C: Osetljivi

Imate sposobnost da potisnete ljutnju, stres i haos. Iako ste vrlo osetljivi, na licu imate hladnu masku. Vaša jaka osećanja duboko su skrivena u vama, jer se bojite gubitka kontrole nad sobom. Svima se sklanjate s puta i nikome ne želite da budete na teretu. Iako to nikad nećete otvoreno da pokažete, napadi na vašu ličnost pogađaju vas do srži. Da biste se zaštitili od takvih napada, često ste stidljivi i bojažljivi.

Žene češće nego muškarci doživljavaju ekstremne razine stresa, imaju više fizičkih simptoma poput prejedanja



ZAGREB - Gdje stanuje tvoj stres, pitam po redakciji. “Spusti mi se u noge, budu olovno teške da ih jedva nosim…”, “Mene stisne u grudima, k’o neko kamenje mi stoji tu”, lupa se kolega po prsima. “Tu, točno posred čela, krene mi titrati, evo ovako…”, tko će znati opisuje li kolegica kroničnu migrenu ili stres novinarski svakidašnji.

- Tijelo uvijek šalje poruke - upozorava dr. Suzana Kulović, psihijatrica i psihoterapeutkinja iz Zagreba. - Na početku, obično kad se tek nešto dogodi, možemo osjećati u želucu nekakvu nelagodu i napetost. Kad je to dulji, već u vama elaboriran doživljaj, penje se u grudi. U grudima je već tjeskoba, tjeskobu nećete osjetiti u želucu - kaže dr. Kulović.


Istraživanja koje je proveo American Psychological Association pokazuju da je čak 70 do 80 posto odlazaka liječniku opće prakse povezano sa somatskim simptomima izazvanim stresom. Najveći uzročnici stresa, prema britanskim i američkim istraživanjima rađenim od 2007. do 2009., su nesigurnost na poslu i financijski problemi.

- Nemajte iluzije da ćete stres izbjeći, svatko ga doživljava do određene razine. Puno je važnije naučiti se nositi sa stresom negoli ga pokušavati izbjeći. Moramo imati nekakve mehanizme punjenja baterija jer ako se negdje praznimo, onda moramo imati i nešto gdje se punimo. To spada u elementarnu brigu o sebi - kaže psihologinja i psihoterapeutkinja Irena Čorko Meštrović.

- Klijentima koji se teško nose sa stresom često savjetujem pisanje kao moćnu terapiju. Zapišite svoje misli, osjećaje, izbacite na papir ono što vas je u tom času u glavi. To može biti nalik pisanju dnevnika ili zapisivanju slobodnog tijeka misli. Slično djeluje kao meditacija, pomaže da dođemo u bolji kontakt sa sobom i svojim problemima, da promislimo o daljnjim potezima. Služi da “ventiliramo”, da se ispraznimo - dodaje.

- Stres jest pritisak, ali ne mora biti isključivo negativan. Kada dobro njime vladate, na pozitivan način vas tjera, pomaže da obavljate, izvršavate svoj posao i zadane ciljeve. Ali, kada loše njime vladate ili ga ignorirate - može biti ubojica. I to tihi ubojica - tumači Tarra Barat i sama, kaže, u stresu jer baš ovih dana dovršava svoju knjigu “Pobijedite stres”. - Dvadeset godina podučavam jogu. Mnoge su me klijentice tražile da im napravim ciljane programe, da ih naučim kako da pomoću joge upravljaju svojim stresom. Istraživanja pokazuju da žene češće nego muškarci doživljavaju ekstremne razine stresa, imaju više fizičkih simptoma stresa (problemi sa spavanjem, prejedanje ili preskakanje obroka, uzimanje lijekova zbog stresnih stanja). Žene češće smatraju da loše upravljaju stresom.

Svakako radite na sebi

Prvo i osnovno, morate naći vremena baviti se sobom, ne možete kroz život pomahnitalo trčati i očekivati da se osjećate dobro. Drugo, treba raditi individualno, svako će na koncu najbolje sam prepoznati što ga opušta - kaže Barat.

Dr. Kulović s ljudima radi od 1985. godine. Kaže da ne primjećuje da njezine pacijente stres danas pritišće više nego prije. - Bilo je teže u doba rata i odmah nakon njega. No, stalno nam se servira histerija, ona je kao način postojanja na ovim prostorima prisutna kontinuirano od devedesetih do danas. Često se i umjetno proizvodi - kaže Kulović.

Psihijatri kažu da je od stresa koji trpe oni što previše rade možda još gori stres koji pritisne one koji - posla nemaju. - Društvene promjene su se bitno odrazile na način kako ljudi rade, neki imaju dobar posao, ali nemaju dobro radno vrijeme. Svako malo mi dođe potpuno uneređena mlada menadžerica koja uopće nema svoj život, nikad se s njom ne možete dogovoriti ni za terapiju, stalno pita može li sat kasnije, može li sat kasnije… - kaže Kulović.

I dok ćemo mi na Zapadu, kad nas gadno nagazi stres, vikati, u drugim kulturama ljudi su skloniji - gutati. Poput Japanaca koji se, unatoč svim promjenama, i dalje ženiraju izražavati ljutnju i frustraciju. Emocije progutaju, pa sve to završi na nekom organu. I ne čudi onda da je nekoć tamo, zbog velike stope karcinoma želuca, kao preventivni pregled uvedena gastroskopija...

izvor jutarnjilist.hr