U vinu je istina

Vino je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića koje se smatra jednim od najvažnijih sastojaka mnogih europskih i mediteranskih kuhinja, odnosno kultura.


Postoje razne vrste vina koje odražavaju raznolikost klime i tla na kojem su uzgojene različite vrste vinove loze. Obično razlikujemo vina po boji (bijelo, crveno ili roze i crno vino) - a boju određuje boja bobica grožđa uz proces proizvodnje vina.

Zavisno od procesa u kome je proizvedeno, vino može biti negazirano ili pjenušavo (gazirano), koje obično pogrešno nazivamo šampanjac.Riječ vino je nastala iz latinske riječi vinum te se integrisala u mnoge europske jezike. Nema dovoljno dobrog početka za priču o vinu. Većina nas u jednom trenutku u životu "otkrije" vino i ostane mu vjerno.

Vino je tako profinjeno, tako elegantno, tako divno miriše i savršeno ide uz hranu. Vijekovima traje i prenosi se vještina, ili bolje rečeno umjetnost pravljenja vina. Poznavanje vina ne sastoji se u količini popijenih litara, već u sposobnosti da makar površno uplovite u ono što nazivamo vinska kultura, a što čini neizostavan dio kulture savremenog čovjeka. Jer, priz­najte, šta bi se bolje uklopilo uz svijeću, na stolu između dvoje zaljubljenih, od boce vina. Da ne govorimo o romantičnom kucanju vinskim čašama.

Možete li da zamislite umjesto toga krigle piva? Evo, zato, najosnovnijih stvari koje biste morali znati o vinu...

Procenat alkohola
Voda je osnovni sastojak vina, čak toliko da je u njemu ima dvije trećine do četiri petine! Priča se da se italijanski pisac Manconi, koji je važio za pijanicu , zaista rastužio kad je ovo saznao. Tek nakon vode možemo govo­ri­ti o alkoholu u vinu, dakle o etanolu. Ali vino je dragocjeni napitak tek ako je u njemu postignuta harmonija alkohola i ostalih komponenata, kao što su razne kiseline, ili neprevreli šećer.


Za vino se kaže što starije to bolje.
Tačno se zna koliko dobra vina moraju da odstoje u buradima, i koliko, nakon toga, u flašama. Makar u svijetu. Skučenog prostora i oskudevajući u ambalaži, naši proizvođači su uvek imali, pili i prodavali vino od poslednje berbe. Tako nisu mogli ni plasirati na tržište arhivska vina, ni uskladištiti veće količine vina iz dobrih godina.
Ono što "ubija" vino jeste i visoka temperatura, ali prije svega - svjetlost. Zato gledajte da vino, bilo otvoreno, bilo zatvoreno, čuvate na nekom tamnom mjestu.


Pravila kod služenja
Najjednostavnije pravilo pri slaganju vina i jela bilo bi: Slaži prema boji. Tako se bijela vina piju uz bijela mesa, piletinu, bijelu ribu, i sl., a crvena uz tamno meso kao što je gove­dina, divljač, perad, ili roštilj.

Pjenušava i slatka vina služe se uz dezert. Opšte pravilo sipanja glasi: čaše se nikada ne pune do vrha, već najviše do dvije trećine. Vino se donosi u originalnom pakovanju i otvara pred gostima.

Pri sipanju, vino ne smije preko grlića kapati po stolu, što ćete jednostavno spriječiti tako što ćete sipanje završiti pokretom uvrtanja boce.

Jedan od činilaca koji je izuzetno važan kad je uživanje u vinu u pitanju, je odgovarajuća čaša. Tanke, elegantne, duguljaste čaše nikako nisu trend! One su sastavni dio rituala. Čaše su sužene na vrhu da bi se tu zadržali mirisi, da bi mogli da osjetimo buké, imaju tanku, dugačku dršku da ne bismo rukama mijenjali temperaturu vina i imaju postolje da bi bile stabilne. Vino treba ispoštovati, zaista nema smisla piti ga iz čaša za vodu.