Borovnica

Borovnica-mali plod ali velikog učinka na zdravlje

[You must be registered and logged in to see this image.]

Borovnica, sitni plod zanimljive plave boje osim divnog okusa ima i niz blagotvornih učinaka na zdravlje.

Borovnica je namirnica koje obiluju fitokemikalijama te mogu usporiti gubitak ili pak pospješiti pamćenje. Smatra se da je za takvo njihovo djelovanje zaslužna visoka razina flavonoida, posebno antocijana i flavanola.

Poznat je i pozitivan učinak borovnica na vid. Borovnica jača male krvne žile, kapilare, te omogućuje tako hranjivim tvarima da dospiju i do slabije prokrvljenih mjesta u oku. Poboljšava noćni vid i prilagodbu na jarko svjetlo te pomaže kod liječenja degenerativnih bolesti mrežnice (retinopatije).

Plava boja borovnica potječe od antocijana – poznatog antioksidansa. Namirnice bogate antioksidansima smanjuju rizik nastanka raka te bolesti srca i krvožilnog sustava.

Borovnice su bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.

Odličan su izvor vitamina C, pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba.

Osim plodova i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela…

Borovnica, kao i ostalo tamno obojene voćne bobice, sadrži vitamine, minerale, dijetna vlakna i fito-tvari koje pomažu zaštiti organizma od raznih oboljenja, uključujući čak i teške bolesti kao što su karcinom i srčana oboljenja.
Temeljem najnovijih istraživanja provedenih od strane Nutricionističkog istraživačkog centra pri Ministarstvu poljoprivrede SAD-a na univerzitetu Tufts, iz Bostona, kojim su obuhvaćene analize 60-ak različitih vrsta voća, borovnica je prepoznata kao jedno od najzdravijih plodova, zahvaljujući ponajprije visokoj razini antioksidanata, kako u plodu, tako i u listu biljke.
Dva najaktivnija sastojka sadržana u borovnici su Anthocyanin i Pterostilben.Anthocyanini sadržani u borovnici smatraju se prirodno najpotentnijim antioksidantom, što je dokazano brojnim pozitivnim učincima u neutralizaciji štetnih bioprodukta metabolizma, odnosno u neutralizaciji djelovanja slobodnih radikala. Pterostilben, kao drugi antioksidant sadržan u borovnici, osobito je zaslužan pri pomoći u regulaciji razine šećera i kolesterola.
Obzirom na spomenutu koncentraciju antioksidanata koji su glavni neutralizatori slobodnih radikala u tijelu, borovnica je visokocijenjena kultura u prevenciji i pomoći kod raznih krvnih oboljenja, karcinoma, srčanih bolesti, regulaciji šećera i masnoća, prevenciji bolesti urinarnog trakta, poboljšanju vida, te usporavanju procesa slabljenja psihičkih i mentalnih sposobnosti vezanih uz starenje organizma, kao i usporavanju štetnih procesa kojim slobodni radikali oštećuju kolagenske ćelije kože .
Izvor :Svijet oko nas

Borovnica


[You must be registered and logged in to see this image.]

Opis i uzgoj
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima.
Borovnica je listopadni grm visine do 50 cm koji raste na kiselim tlima naših brdskih listopadnih i mješovitih šuma. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje.
Najveći svjetski uzgajivač su SAD (75% ukupne svjetske proizvodnje odnosi se na Sjevernu Ameriku). Za uzgoj borovnica potrebno je osigurati zemljište s kiselim tlom (ukoliko nije takvo, potrebno je dodati piljevinu ili iverje vazdazelenog drveća), s dovoljno sunca i vlage te zaštite od vjetra i 2500 dvogodišnjih sadnica po hektaru.
Energetska i nutritivna vrijednost
Borovnice sadrže u 100 g oko 84% vode, 0,74 g bjelančevina, 14,49 g ugljikohidrata, 0,33 g masti i 2,4 g dijetalnih vlakana. Energetska vrijednost iznosi 57 kcal ili 238 kJ na 100 g.
Odličan su izvor vitamina C, pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Osim toga, uzimanje velikih količina vitamina C u obliku suplementa može prouzročiti probavne smetnje pa je stoga bolje uzimati hranu bogatu C vitaminom. Od minerala bogate su kalijem, kalcijem i fosforom.

Ljekovitost
Plava boja borovnica potječe od antocijana – poznatog antioksidansa. Namirnice bogate antioksidansima smanjuju rizik nastanka raka te bolesti srca i krvožilnog sustava.
Borovnice su bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.
Vitamin C iz hrane djeluje kao snažni antioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća. Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici. Ujedno borovnice djeluju antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja.
Osim plodova i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose (utrljavanjem u vlasište), ali i kod pripreme obloga.

Kupovanje i čuvanje
Borovnice nalazimo na tržnicama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je "magličasta". "Magličavost" površine znak je da su borovnice svježe. Ako su svježe i neoštećene, prilikom potresanja će se slobodno kotrljati. Borovnice su najmanje kvarljive od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda i dr.).
U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Prije stavljanja u hladnjak uklonite zgnječene ili pljesnive bobice, ali ih nikako nemojte prati. Višak borovnica možete i zamrznuti. Bobice rasporedite na pladanj, a potom ih stavite u zamrzivač. Kada se zamrznu, premjestite ih u vrećicu za zamrzavanje. Zamrznute borovnice možete čuvati 10-12 mjeseci.

Priprema jela s borovnicama
Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od eventualnih listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti upijajućim ubrusom ili krpom.
Borovnice su bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.Zamrznute borovnice ostavite da se odmrzavaju na sobnoj temperaturi nekoliko minuta prije nego što ih stavljate u jela koja se ne moraju kuhati, a ukoliko ih dodajete jelima koja se kuhaju, tada borovnice ne morate odmrzavati, nego ih dodajte zamrznute i samo produljite vrijeme kuhanja za nekoliko minuta.
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u kombinaciji sa žitnim pahuljicama te za proizvodnju energetskih pločica i smrznutih pekarskih proizvoda.
Izvor:
Coolinarika