Desetogodišnjica smrti velikana filma: Živko Nikolić

Iz Ministarstva kulture Crne Gore su kazali da će obilježiti desetogodišnjicu smrti Živka Nikolića, ali da će o tome blagovremeno obavijestiti javnost.



Velikan kinematografije Živko Nikolić, rođen je prije 70 godina u Ozrinićima, a prije 10 je umro u Beogradu.

Tekuća 2011. godina je izgleda mogla da bude veoma inspirativna kako bi se podsjetili stvaralaštva jednog od najcjenjenijih reditelja sa ovih prostora. Dok se u Crnoj Gori još uvijek nije organizovala ni jedna manifestacija u čast tog umjetnika, u Srbiji se desetogodišnjica smrti Živka Nikolića već obilježava retrospektivom dokumentarnih i igranih filmova u muzeju Jugoslovenske kinoteke, a u okviru Festivala autorskog filma održan je filmski omaž Nikolićevom stvaralaštvu.

Andro Martinović je ispred Crnogorske kinoteke kazao da će u čast Živka Nikolića biti organizovano prikazivanje njegovih pet kratkih dokumentarnih filmova u objektu Banja, u Podgorici.

"Ima neke patetične kalkulacije u tom sjećanju na ljude od značaja za našu kulturu samo prilikom obilježavanja neke godišnjice. Crnogorska kinoteka je učinila važan korak u osiguranju da filmovi Živka Nikolića budu prisutni u našoj sredini, tako što je napravila nove kopije najvećeg dijela njegovih igranih i dokumentarnih filmova, rekao je Martinović.

"Nažalost, zbog nedostatka bioskopske sale, nijesmo u mogućnosti da ih na pravi način prezentujemo u ovom povodu, ali smo se zato opredijelili za program 'Legenda o Živku' u kojem ćemo predstaviti pet njegovih kratkih dokumentarnih filmova koji su, zbog forme, manje zastupljeni u javnim prikazivanjima",.

Uticaj Lubarde i Rembranta

Živko Nikolić je govorio da su na njega veliki uticaj izvršili poznati slikari poput Lubarde, kao i Rembranta. Lubarda po jednoj ambijentaciji i pretvaranju te ambijentacije u znak, u nešto što je riječ, možda čak i simbol. A Rembrant jednim osjećajem dramatike unutar slike. To mu se, iako se bavio filmom a ne slikarstvom, činilo veoma bliskim.

Kritičari smatraju da je filmski opus Živka Nikolića nikao iz mitski izdvojenih predjela, iz ruralne crnogorske tradicije u kojoj je i vrijeme na izvjestan način "okamenjeno" i obustavljeno. Fascinacija autora obredima i mitskim nasljeđem vlastite postojbine, je bez sumnje, postala duboka i trajna.




Jedan od najoriginalnijih opusa

Mladi crnogorski reditelj Branislav Milatović je istakao da je uz Sašu Petrovića i Emira Kusturicu, Živko Nikolić svakako spada u najznačajnije filmske stvaraoce na prostoru bivše Jugoslavije.

"U autorskom smislu on je napravio jedan od najutentičnijih i najoriginalnijih opusa, rekao bih, ne samo u modernoj jugoslovenskoj već i u evropskoj kinematografiji", kaže Milatović.

Mladi reditelj podsjeća da su Nikolićevi dokumentarni filmovi pobjeđivali na najprestižnijim festivalima dokumentarnog filma (Krakov, Oberhauzen, Beograd), što ga ubraja u vjerovatno najkompletnijeg jugoslovenskog reditelja.

"Oslanjajući se u svojim filmovima na obred i ritual kao dva glavna elementa crnogorskog duhovnog nasljeđa, Živko Nikolić je postavio kvalitetnu filmsku podlogu mlađim filmskim autorima koji će svoje filmove stvarati u Crnoj Gori. Živko Nikolić predstavlja najznačajniju ličnost crnogorskog filma, a crnogorsku kinematografiju možemo posmatrati prije i poslije ovog velikog filmskog autora", rekao je Milatović.

Rušio lažne predstave o društvu

Živko Nikolić je bio dostojanstven i veoma hrabar čovjek. Često je bio meta političkog establišmenta i ljudi koji su željeli da sačuvaju lažnu predstavu o društvu, a koju je Živko vješto rušio u svojim filmovima.

Rođen je 29. novembra 1941. u Ozrinićima kod Nikšića. Pohađao je umjetničku školu u Herceg Novom, a Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Upisao je glumu, ali se cijelog života bavio režijom.

Dobitnik je tridesetak nagrada na našim i međunarodnim festivalima, među kojima se izdvajaju: "13. jul" Republike Crne Gore, Zlatne medalje 1976. i 1981. godine i Srebrne medalje "Beograd" 1972. i 1974. godine, Srebrnog zmaja u Krakovu 1975. godine, Srebrne nagrade u Moskvi 1984. godine.

Na festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma dobio je Povelju za životno djelo.