HRVOJE HEGEDUŠIĆ

HRVOJE HEGEDUŠIĆ


Rođen: 13.11.1935. Zagreb

(skladatelj, pjevač, producent, ton-majstor)



Otac: prof.ing.Mladen Hegedušić 13.07.1899. Petrinja, iz poznate hlebinske porodice. (Braća
su mu: Krsto i Željko Hegedušić - slikari.) Umro 28.01.1995.
Majka: Ivanka (Nina) Hegedušić rod. Darlić 10.10.1906. (iz Visa, po majci: Ilić (Fano Rominov) Umrla 20.10.1989.
Oženjen: Ksenija Erker (23.04.1954.), estradna umjetnica, nastavnik glazbe.
Djeca: Hana Hegedušić (29.01.1976.) glumica, diplomirala na Akademiji za Dramske
Umjetnosti u Zagrebu.
Martina Hegedušić (11.10.1979.), prof. engleskog i španjolskog jezika. Udata za Tomislava Pokupeca iz Zagreba.
Unuci: Petra, kćer Hane Hegedušić i Petra Čolića iz Dubrovnika.
Luka, sin Martine Hegedušić i Tomislava Pokupeca iz Zagreba.



Škole: Srednja: II.(muška) Gimnazija, šk.g.1949/50. - 1953/54. s vel. maturom.

Elektrotehnički fakultet u Zagrebu. 1954. 1960. (nezavršen)
Niža muzička škola, Breščenskoga 4. 1948. 1951. (glasovir)

Zaposlenje:

Radio stanica Zagreb, 1959 - 1984. Radio kao ton-majstor u Dramskom programu, te kao muzički ton-majstor do 1984. Godine 1984. dobio status samostalnog umjetnika od Zajednice Umjetnika Hrvatske. Od 1966. član je HDS (Hrvatsko Društvo Skladatelja) I dalje radi ton-majstorski posao za razne naručioce te je do danas zvukovno oblikovao preko 200 izdanja za razne estradne izvođače.

Umjetnički Rad:

1957. osnovao "Vokalni kvintet Hrvoja Hegedušića" sa kojim nastupa na zabavnim koncertima u Zagrebu i okolici. Članovi kvinteta: Ivan Bauer, Ivica Bobinec, Boris Pavlenić, Krešimir Lastrić (umjesto kojeg je 1959. u sastav ušao Mladen Kovačić), te Hrvoje Hegedušić.
1959.snimljena i prva (tvrda) ploča za "Jugoton" sa prepjevima stranih šlagera («Mama, el bayon»)
1963. Nakon odsluženja vojske u Čapljini,ponovo se vraća glazbi.
Pod nazivom "Zagrebački Vokalni Kvartet" okupljaju se Hrvoje Hegedušić, Arsen
Dedić, pok. Anđelko Kovačić i Ivica Bobinec.
1964. H. Hegedušić počinje samostalno djelovati kao interpret šansona. Uz grupu autora: Peru Gotovca, Zvonka Špišića, Arsena Dedića, Nikicu Kalogjeru, Ivu Krajača, Zvonimira Goloba, Milana Lentića te Irenu Vrkljan, osniva "STUDIO 64". Grupa se posvetila gajenju pjesničke riječi u skladbama i iste godine na zabavno - glazbenom festivalu "Zagreb 64" nastupa sa vlastitim odabirom svojih radova na "Večeri šansona". Hrvoje Hegedušić tada nastupa prvi puta kao solo pjevač izvodeći šansonu Zvonimira Goloba "Stari vrtuljak". Time su udareni temelji tzv. Zagrebačke škole šansone i Hrvoje Hegedušić uz Arsena Dedića i Zvonka Špišića postaje jedan od njenih najizrazitijih predstavnika. Prvi se u nas posvetio uglazbljivanju stihova poznatih pjesnika. Od toga doba bilježimo i stvaranje njegovih najuspješnijih radova - šansone na stihove Dobriše Cesarića, A.G.Matoša, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Vjekoslava Majera, do Miroslava Krleže, Dragutina Tadijanovića, Željka Sabola i Drage Britvića "Balada iz Predgrađa" Dobriše Cesarića, u njegovoj izvedbi, i danas je, nakon 35 godina jednako popularna.
1964. Počinje njegova suradnja s tekstopiscem Majom Perfiljevom. Njihova"Bokeljska noć"
osvojila je prvu nagradu na festivalu "Melodije Jadrana" u Splitu 1966., zatim drugu nagradu na internacionalnom festivalu u Bratislavi "Zlatni ključ Intervizije" 1967., i danas je svi pjevaju gotovo kao narodnu pjesmu. Doživjela je bezbroj izvedbi i nema ni jedne dalmatinske klape koja je nema ili je nije imala na svom repertoaru. Kao autor, skladatelj i pisac stihova H.Hegedušić ne posustaje te, uz čitav niz šansona na stihove naših pjesnika koje su ga odredile kao autora pjevača, piše i veliki broj "hitova" za druge pjevače (Gabi Novak, Dalibor Brun, "NOVI FOSILI", Kićo Slabinac, "INDEXI", Ksenija Erker, Duško Lokin, Mirko Cetinski, Tomislav Ivčić, Mladen Grdović, Marina Tomašević i dr.) Njegova balada "Vukovar" (1991.) ubraja se u najuspjelije radove nastale za vrijeme agresije na Hrvatsku, pa je i uvrštena u zbirke "Hrvatsko Ratno Pismo" (1992.) i "Hrvatska lađa" (1994.) Njegov mini – musical "Ježeva kućica" snimljen 1974. dan danas se "vrti" među najmlađom populacijom.

Novije aktivnosti:

Umirovljen 1995., i dalje radi kao ton-majstor, aranžer i producent.
Voditelj je poslova u Digitalnom studiju "Lisinski".
Zajedno sa Zvonkom Špišićem, Zvonkom Zidarićem i Daliborom Paulikom pokrenuo je
1998. Internacionalni Festival Šansone "Chansonfest"
Bio je direktor festivala zabavne glazbe "ZAGREBFEST 2000"
Član je Predsjedništva HDS a.
Bio je član Glazbenog savjeta HRT a. 2002. – 2003.
1998. dobiva diskografsku nagradu "PORIN" za snimku projekta Martina Filjak, glasovir.
2000. god. dobiva "ZLATNU PTICU" Croatia Recordsa kao aranžer, za više od sto tisuća
prodanih nosača zvuka.
2002. dobiva diskografsku nagradu "PORIN" za snimku projekta Maksima Mrvice, glasovir.
2002. dobiva diskografsku nagradu "PORIN" za produkciju projekta "Božić u Obitelji"
2003. dobiva diskografsku nagradu "PORIN" za snimku projekta "Skladbe Željka Brkanovića"

Hobi:
Jedrenje



Nagrađeni skladateljski radovi:

Balada iz predgrađa - Nagrada stručnog žirija za šansonu na festivalu "Zagreb 67"
Bokeljska noć - I.nagr.publike na festivalu "Melodije Jadrana 66" u Splitu 1966., II.nagr.na fest."Zlatni ključ Intervizije" u Bratislavi 1967.
Prihvatit ću sve - I.nagrada žirija na fest."Zagreb 68"
Da sam ja netko - III.nagr.publike na fest."Zagreb 70"
Izvor - I.nagr.publike na fest."Zagreb 71" (pop večer)
Kolana - I.nagr.žirija na fest."Crna Gora 71"
Gazi, dragi srce moje - I.nagr.publike na fest."Zagreb 71" (večer hitova)
Moje ludo srce - III.nagr.publike na fest."Zagreb 72"
Miruj, miruj srce - II.nagr.publike na fest."Zagreb 72"
Ne gledaj nikog više - II.nagr.žirija na fest "Melodije Kosova 72" u Prištini
Otkad si tuđa žena.- I.nagr.publike na fest."Zagreb 73"
Poslušaj - I.nagr.žirija na fest."Krapina 77"
Razgovara zemlja stara - Nagrada žirija novinara na festivalu "Split 78"
Kad su tukle stare ure - II.nagr.publike na fest."Split 79"
Alla fine della strada - I.nagr.žirija na festivalu "Melodije Morja in sonca", Portorož 1989.
Verso le stelle - Nagrada za aranžman na fest."Melodije Morja in sonca" Portorož 1990.
Natalija - II.nagr publike na fest."Zagreb 90" ("Večer mladih pjevača")

Ostale značajnije (popularnije) skladbe:

Kao prije, šansona 1967., Ne želim život sanjat. 1967., Utjeha kose, šansona, 1968., Nedjelje u predgrađima, šansona, 1968, Slavonska balada šansona , 1970., Da sam ja netko, 1970. "Indeksi", Ponekad mislim, šansona 1971., Tvoja mati je legla da spava, 1971. Hašim Kučuk Hoki, Nina na (Uspavanka) 1971- Hrvoje, Buco i Srđan, Sanjam 1972.-"Indeksi", Suze, suze, 1972.- Dalibor Brun, Elegija 1973- Hrvoje, Buco i Srđan, Povedi me večeras 1973-Ksenija Erker, Sedam dana , 1973 - Ksenija Erker, Nigdar ni tak bilo, šansona, 1973. H.Hegedušić, Čekaj me na mostu, 1974, Ksenija Erker i H.Hegedušić, Ne čekaj me majko, 1974.-Dalibor Brun, Plovi mala barka, 1976 - "Novi Fosili", Ti me možda voliš, 1976-Ksenija Erker, Momci iz kafića šansona, 1976. - H.Hegedušić, Jedno toplo ljeto, 1976-Ksenija Erker, Kuca srce moje 1977 - "Novi Fosili", Nigdi nima, 1978 - Marijan Miše, Kad su tukle stare ure – 1979-Krunoslav Kićo Slabinac, Mala kavana, šansona, 1980 - H.Hegedušić, U snu gradim kuću malu, 1983 - Ksenija Erker, To je Zagreb moj, 1984. - Ksenija Erker, Ivane, 1985-Ksenija Erker, Dignimo čašu, 1987.-Vedran Ivčić, Nek se toči staro vino, 1989., Krunoslav Kićo Slabinac, Barikade, šansona, 1990.- H.Hegedušić, Vukovar šansona, 1991-H.Hegedušić, Nigdar više brat, šansona, 1991-H.Hegedušić, Otišli su naši dečki šansona, 1994.-Ksenija Erker, Snove sniju stari maslinici, šansona, 1996-H.Hegedušić. Do sada napisao 280 skladbi od kojih je 234 objavljeno.


Autorska izdanja na nosačima zvuka (ploče i kazete):

"Balada iz predgrađa" Jugoton LP 61086 1973. izvodi: Hrvoje Hegedušić
1.Balada iz predgrađa
2.Utjeha kose
3.Ponekad mislim...
4.Nedjelje u predgrađima
5.Svirač i svijet
6.Mrtva luka
7.Srodnost
8.Nigdar ni tak bilo
9.Notturno

"Voljenoj" Jugoton LP 61013 1973. izvodi: Dalibor Brun
1.Pastorala
2.Izvor
3.Nedaj se srce
4.Balada voljenoj
5.Nema te nema
6.Raspleti kose zlatne
7.Suze, suze

"Pjevam pjesnike" PGP RTB 2520052 1980
izvodi: Hrvoje Hegedušić
1.Kao prije
2.Pretočene riječi
3.Mračno doba
4.Mala kavana
5.Kolona
6.Bar velegrada po danu
7.Proljeće
8.Sedmi dan djeda mraza
9.Mravinjak seli
10.Pjesnik

"Stoji grad" Croatia Records MC 6 3036676 1992.
izvodi: Hrvoje Hegedušić
1.Vukovar
2.Barikade
3.Mala kavana pred rat
4.Slavonska balada
5.Poslušaj
6.Nigdar više brat
7.Biserna krunica
8.Razgovara zemlje stara
9.Nina na (Uspavanka)

"Kad se noćas vratim.." Croatia Records CD D K 5050711 1994.
izvodi: Hrvoje Hegedušić
1.Balada iz predgrađa
2.Mala kavana
3.Bar velegrada po danu
4.Kad se noćas vratim
5.Kao prije
6.Tvojih pola sata
7.Ponekad mislim..
8.Nedjelje u predgrađima
9.Srodnost
10.Breze na ulici
11.Voćka poslije kiše
12.Slap
13.Crn - bel
14.Notturno
15.Uvijek iste riječi
16.Utjeha kose
17.Tiho, o tiho govori mi jesen
18.Mrtva luka
19.Mračno doba
20.Barikade
21.Khevenhiller (Nigdar ni tak bilo..)


Kao muzički producent, aranžer i ton-majstor ostvario je
preko 200 izdanja na nosačima zvuka za razne izdavače, među kojima


Naziv, izdavač, izvođač, godina:

Ježeva kućica Jugoton Glumci zagr.kazališta 1974.
Četiri asa " Ksenija Erker 1976.
Pjevat ću vam noćas " Ksenija Erker 1983.
20. vijek " "I T D band" 1984.
Uspomene " "Srebrna krila" 1984.
S ljubavlju PGP RTB Ksenija Erker 1984.
Stani suzo Jugoton Kićo Slabinac 1985.
Rock'n'roll 2 " Kićo Slabinac 1985.
Ksenija " Ksenija Erker 1985.
Novi trendovi šansone " razni (Zagreb 86) 1986.
Dal' se sjećaš " Kićo Slabinac 1986.
Što je nema " Duško Lokin 1987.
Posljednji valcer " Tomislav Ivčić 1987.
Ljupka " Ljupka Dimitrovska 1987.
Tajni grad " "Haustor" 1988.
Moji najveći uspjesi " Ksenija Erker 1988.
Gorka rijeka " Tomislav Ivčić 1989.
Dođi u Senj samost.izd. klapa "Mirina" 1989.
Odlazim Jugoton Mladen Grdović 1990.
Ciao Italia " Ksenija Erker 1991.
Misa samost.izd. Boris Babarović 1991.
Elio Croatia Records Elio Pisak 1991.
Samo žena zna " Marina Tomašević 1991.
Vedran Ivčić " Vedran Ivčić 1991.
Mladen Grdović " Mladen Grdovic 1991.
Samo bog to zna " Marina Tomašević 1992.
Bacit ću mandolinu " Mladen Grdović 1993.
Ako se ikada sjetiš "Srebrna krila" 1994.

izvor:croatianpopmusic

BALADA IZ PREDGRAĐA

....I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastožutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.

I uvijek ista sirotinja uđe
U njezinu svjetlost iz mraka,
I s licem na kojem su obično brige
Pređe je u par koraka.

A jedne večeri nekoga nema,
A moro bi proć;
I lampa gori,
I gori u magli,
I već je noć.

I nema ga sutra, ni prekosutra ne,
I vele da bolestan leži,
I nema ga mjesec,
I nema ga dva,
I zima je već,
I sniježi...

A prolaze kao i dosada ljudi
I maj već miriše---
A njega nema, i nema, i nema ,
I nema ga više

I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastožutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.

Dobriša Cesarić

Tvoja mati je legla da spava


Vec je pala noc
blijedi mjesec sja
ali moja dusa nigdje
ne nalazi sna

I u ceznji toj
ja sam opet tu
ispod starih skura
koja sakrila su nju

Ref.
Tvoja mati je legla da spava
a ti nemas sna
dodji, srce te zove
volim te ja

Tvoja mati je legle da spava
a ti nemas sna
dodji do zore rane
cekam te ja

I u ceznji toj
ja sam opet tu
ispod starih skura
koja sakrila su nju

Ref.

Ref.

Dodji do zore rane
cekam te ja