Mozaik staklo

Staklo, povijest i primjena
[You must be registered and logged in to see this image.]
Vjerojatno ni jedna talina nije bila tako popularna kao što je to staklo veæ stoljeæima. Dobiva se taljenjem kremenog pijeska, sode i vapna na temperaturi oko 1200 C. u vatrostalnim peæima.

Gusta žitka masa postupnim hlaðenjem prelazi u kruto stanje, a oblikuje se puhanjem, lijevanjem, valjanjem i izvlaèenjem. Najcjenjenija vještina kod ruène obrade svakako je puhanje staklarskom lulom. Tim naèinom nastaje stakleni mjehur koji se zatim dalje oblikuje.

Povijest stakla datira iz treæeg tisuæljeæa faraonske radionice u Egiptu kada su se proizvodila probušena zrna koja su bila sredstvo plaæanja, no proizvodnja prvih posuda poèinje sredinom 2. tisuæljeæa. Tada nastaju prve posudice za kozmetiku, èuvanje hrane i slobodni figuralni oblici malih dimenzija za kulturne potrebe. Pronalaskom puhaljke u 1. tisuæljeæu proizvodnja stakla doživljava pravu revoluciju jer taj predmet omoguæava prozirnost staklene mase, tankoæu stjenke, raznolikost oblika te bržu i veæu proizvodnju.

Kratko vrijeme staklarskog procvata u Siriji, Perziji i Egiptu zamjenjuje dugogodišnji monopol rimskog carstva kroz gotovo 400 godina. Produkcija stakla razvija se i u državnim i u privatnim radionicama u cijelim carstvu. Bilo je to vrijeme prelaska na proizvodnju prozirnog i umjetnièki obojenog stakla. Rimski majstori primjenjivali su brojne tehnike ukrašavanja, puhanja u kalup, dobivanja reljefne površine, uporabu štipaljki za izvlaèenje šupljeg stakla, brušenje, graviranje….

Od 5. – 8. stoljeæa tradiciju staklarstva nastavljaju male radionice oko Rajne i u franaèkoj proizvode jednostavne predmete za svakodnevnu upotrebu od prozirnog, uglavnom zelenkasto toniranog stakla. Radionice u Bizantu proizvode staklo za mozaik, a u staklarskim središtima Bliskog istoka do provale Mongola prevladava ukrašeno staklo.
[You must be registered and logged in to see this image.]

U srednjem vijeku cijenjene su bile samostanske radionice širom Europe u kojima se izraðivalo šareno staklo za crkvene prozore i staklo koje imitira drago kamenje za ukrašavanje zlatarskih proizvoda. Nešto kasnije staklo postaje vrlo popularno na Apeninskom i Pirinejskom poluotoku u srednjoj Europi gdje se staklari udružuju u moæne cehove, a tehnika i oruðe se usavršavaju. Vodeæa u tome bila je Venecija, èiji su majstori uživali povlastice, a proizvodnja se smatrala i držala tajnom. Obnavljanjem tehnike iz antike, pomalo zaboravljenih u srednjem vijeku, nastaju novi proizvodi iznimne lakoæe i široke primjene. Proizvode se uporabni, ukrasni i luksuzni predmeti.
[You must be registered and logged in to see this image.]

I dok je Venecija stvarala nove i originalne predmete, ostali europski narodi, prije svega Francuzi, Nijemci, Èesi, Nizozemci i Englezi ogranièavaju se na proizvodnju predmeta od zelenkastog tzv. šumskog stakla i imitiraju talijanske uzore. Osobito popularni bili su prizori iz lova i mitologije te figure.

U godinama koje su slijedile tehnika proizvodnje stakla usavršila se novim postupcima i pronalascima, poput stakla koje se moglo brusiti i rezati. Oko 1600. g. središte staklarske proizvodnje seli se u Prag gdje rade talijanski i njemaèki rezaèi i brusaèi kristala koji svoju vještinu prenose na staklo. U Èeškoj se obnavlja i razvija tehnika dvostrukog stakla, a u Nizozemskoj se sve više koristi ukrašavanje dijamantnom iglom. U 17. st. masivni barokni oblici i tehnike potiskuju sve dosadašnje, no, veæ u 18. st. nastaju ponovo novi laganiji i prozraèniji oblici predmeta koji se krajem stoljeæa oblikuju u klasiènoj jednostavnosti i funkcionalnosti.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Mehanizacija i nova dostignuæa, stroj za prešano staklo i traèna sisaljka u 19. st. proširuju i intenziviraju proizvodnju. Poèetkom 20. st. izumljen je stroj za puhanje, èime poèinje masovna produkcija šupljeg ambalažnog stakla, boca, èaša i stakla za rasvjetna tijela, a razdoblje izmeðu dva rata obilježila je uporaba stakla u arhitekturi i tehnici.

I poèetkom ovog stoljeæa interes za staklo ne prestaje, ono je nezaobilazna potrepština, ali i ukras svakog doma. Na našim je policama uvijek mnogo boca, èaša i figurica èije su glatke površine ukrašene ili oslikane bojama.

Èesti su i predmeti ukrašeni umetanjem zlatnih listiæa, srebrnih niti obraðenih jetkanjem ili brušenjem. U modu se vratilo obojeno staklo, a Tiffany svjetiljke su sve prisutnije u mnogim domovima. Sve èešæe domove ukrašavaju i umjetnièki oblikovani motivi u prozorima i vratima, prilagoðeni svakom ukusu, a majstori vitraja prisutni su u gotovo svim zemljama i kulturama razvijenoga svijeta.
[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
Andjeo