AVALA

[You must be registered and logged in to see this image.]

Avala je niska, izolovana planina smeštena na južnom rubu Beograda. Usled blizine glavnog grada imala je važan strateški položaj, a time i burnu istoriju. Odabrano područje obuhvata celu planinu i neke zaravni u njenom podnožju. Područje okružuju pretežno poljoprivredne površine. Avala ima dosta suvu kontinentalnu klimu, a geološki se sastoji pretežno od fliša, serpentina i ilovače.

Dobro očuvane hrastove i bukove šume prekrivaju veći deo područja. Na toplijim južnim obroncima šumsku zajednicu pretežno čine Quercetum farnetto-cerris serbicum i Fraxino orni-Quercetum petraeae, dok severnim obroncima dominira bukova šuma. U tom području je zabeleženo prisustvo 10 biljnih zajednica. Ukupno je registrovano 594 vrsta vaskularnih biljaka. Prema tome, dominantni tipovi staništa u području su listopadne šume, otvoreni šumski proseci i čistine sa visokim zelenima. Najveće travnate površine nalaze se u nižim predelima, blizu sela. Na Avali postoje samo mali i povremeni potoci.

Usled blizine Beograda Avala je jedan od najbolje proučenih regiona u Srbiji. Gradojević (1930-31) je objavio prve zapise dnevnih leptira. Nedavno je Anđus (2008) objavila još neke nalaze. Ukupno je zabeleženo 111 vrsta dnevnih leptira. Nivo poznavanja faune je dobar. Prisustvo više od polovine vrsta dnevnih leptira Srbije na tako malom prostoru je jedan od razloga uključivanja Avale u Odabrana područja. Među jedanaest ciljnih vrsta koje su zabeležene u ovom području, Avala je domaćin nacionalno važnim populacijama vrsta Thymelicus acteon, Zerynthia polyxena, Parnassius mnemosyne i Lycaena dispar. Jedna od iščezlih vrsta ovog područja je Colias myrmidone. Podaci za Nymphalis xanthomelas i N. vaualbum su takođe stari podaci iz literature; te vrste nismo zabeležili pri obilascima ovog terena.

Zaštita i činioci ugrožavanja

U toku je procedura da se ovom području dodeli nacionalna zaštita. Područje je i na listi potencijalnih Emerald područja u Srbiji zbog dobro očuvanog šumskog kompleksa i arheoloških nalazišta. Niže delove područja prema njegovim granicama ugrožavaju intenzivna poljoprivreda i ispaša. U planinskom delu je eksploatacija kamena bila intenzivna u prošlosti, ali su te aktivnosti obustavljene posle Drugog svetskog rata. Blizina Beograda uslovljava značajno zagađenje vaduha. Na vrh Avala veliki uticaj ima turizam, zbog dobro razvijene turističke infrastrukture i brojnih posetilaca.

Ostala zapažanja

Druge vrste zabeležene na Avali:

Vilini konjici: Calopteryx virgo, C. splendens, Sympecma fusca, Aeshna affinis, A. mixta, Libellula depressa, Sympetrum meridionale, S. sanguineum.

Ptice (50 vrsta): Accipiter gentiles, A. nisus, Buteo buteo, Parus lugubris, Oriolus oriolus.

Sisari: Erinaceus concolor, Sorex minutus, S. araneus, Neomys anomalus, Crocidura suaveolens, C. leucodon, Talpa europaea, Pitimus subterraneus, Microtus arvalis, Capreolus capreolus.

Nedavno su Plećaš i Pavićević (2007) objavili spisak 98 vrsta strižibuba sa Avale. Među njima su Cerambix cerdo, Rosalia alpina i Morimus funereus koje su navedene kao ranjive (VU) na IUCN (2006) Crvenoj listi ugroženih vrsta.

Foto P. Jakšić

[You must be registered and logged in to see this image.]